Kratka bilješka o ideologiji danas

 Kratka bilješka o ideologiji danas (sastavljena 3.2.2024)


Simptom je uvijek samo simptom. Pojedinačnih slučajeva i partikularnosti ima koliko hoćete i obično služe da napale rulju, svjetinu i ekipu. Danas kenslan ovaj, jučer onaj, prekosutra treći, naredni mjesec ovi a onaj tamo oni. Poznavanje svakog pojedinačnog slučaja neće dovesti do razumijevanja historijskih procesa i odnosa kako je to već u Historiji i klasnoj svijesti pisao Lukač. U tom smislu uloga koju igra pojam totaliteta je nezamjenjiva. 




Upravo zbog toga mislim da je to to. Iscrpljenje jedne historijske epohe. Nije više ostao niko da liberalizam brani od liberala, a dugo trajanje revizionizma koje se kako kod nas tako i drugdje poklapa sa trajanjem nacionalnih preporoda i buđenja s jedne, a s druge poretkom koji  nazivamo - u nedostatku bolje riječi- neoliberalnim, pri čemu se nacionalna historija može misliti isključivo i samo kao opozicija ljevici (ne tek ili samo komunizmu). 

Proces paralelan ovome jeste istovremeno iscrpljivanje liberalizma pod znakom pax americana pri čemu se  suštinski i historijski bitna razlika između demokratskog i konzervativnog liberalizma briše i nestaje. Time konzervativni liberalizam ne samo da prevladava i dominira, nego ispunjava i preuzima prazni prostor poražene ljevice i radničkog pokreta. 

Liberalizam nema više ko da brani od samih liberala ili neka nam je bog na pomoći i po danu i po noći. Kod nas posebno, gdje liberali nikada nisu bili obdareni bogzna kakvom inteligencijom. Da ne spominjemo strategiju. 

Naš drug i prijatelj Đerđi sve je to vidjeo davno, odavno i poodavno.

Popular posts from this blog

O Palestini, opet i još jednom

Image
Do nekog većeg posta kojeg planiram napisati u kojem ću prikazati neke od mojih dragih autora o ovoj temi, za sada ovako: Postalo je gotovo uobičajeno da nas država Izrael podsjeća da Palestinci kao narod i Palestina kao njihova zemlja još uvijek postoje. Svijet je, čini se, to odavno zaboravio. A kako izgleda kada se svijet prisjeti da Palestina još uvijek postoji? Ukratko ovako: Zapadnoeuropske novine o događajima u Jeruzalemu: "Hamas ispalio rakete na Izrael". Bidenov režim: neprihvatljivo je da Hamas ispaljuje rakate. Pratimo sa zanimanjem šta se događa. ---------------------------------------------------------- U stvarnosti je Ramazan, država Izrael napada Palestince jer im je ćeif i može im se, protjeruju ih iz njihovih domova, vjernike u džamiji napadaju (stalno to rade nego ne dolazi to stalno do javnosti), danas je ranjeno 65 ljudi, 20 ubijeno od čega 9 djece. U stvarnosti, država Izrael ostvaruje cionistički projekt. U Jeruzalemu su u tijeku daljnja nasilna iseljav...
Read more

​Rehabilitacija? O manjku i višku

Image
Rehabilitacija? O manjku i višku Tekst je izvorno objavljen na portalu Prometej  http://www.prometej.ba/clanak/osvrti/rehabilitacija-o-manjku-i-visku-5660 Ovaj tekst posvećujem mojoj drugarici A., koja još uvijek vjeruje u ideale i ljude. Posljednjih trideset godina društvo se na globalnom nivou susreće sa fenomenom koji, u nemogućnosti boljeg i adekvatnijeg imenovanja, političke znanosti i politička filozofija nazivaju ispražnjenjem demokratskih institucija i kolapsom javnosti.  Kolaps javnosti doveo je do sada već katastrofalnog snižavanja kriterija javne debate i javne rasprave.  U bosanskohercegovačkom društvu, kao uostalom i u svim društvima u regiji, sve to je vidljivo bolje i više naprosto zato jer smo mali pa se sve vidi u krupnom planu. Dok stojimo pred ambisom koji se svakim danom zumira, čime perspektiva koja se ispred nas ukazuje gubi na dubini, a dobija na oštrini, nivo ili kvalitet javne rasprave sve više opada. Oporavku nisu doprinijele ni stotine ni hiljad...
Read more

Antifašistički front žena, osamdeset godina poslije. U’koja smo doba?

Image
Tekst je izvorno objavljen na portalu Feministika.ba  https://feministika.ba/antifasisticki-front-zena-osamdeset-godina-poslije-ukoja-smo-doba/ Antifašistički front žena, osamdeset godina poslije. U’koja smo doba?   Prije tačno osamdeset godina na zasjedanju koje je trajalo od 6. do 8. decembra 1942.  formalno je osnovan Antifašistički front žena (AFŽ), najveća ženska revolucionarna organizacija ne samo na našim prostorima nego jedna od najvećih uopće[1]. Neformalno, AFŽ je osnovan mnogo ranije, a organizacijski je bio dio politike narodnog fronta Komunističke Partije Jugoslavije (KPJ). U periodu svog postojanja (1942. -1953.)  AFŽ je brojao i do dva miliona članica. Mnoge od njih su svoje živote položile u direktnoj, oružanoj borbi protiv stranih okupatora i domaćih kolaboratora, mnoge su ranjene, što direktno u borbama, što u pozadini, dok su pružale medicinsku pomoć te obavljale „pozadinske“ zadatke brige i njege.  Masovno učešće žena u borbi u Drugom svjetsk...
Read more